Sadržaj
Podelite objavu

Zapušen nos nije samo neprijatnost

Kada je nos zapušen, disanje postaje otežano, san lošiji, a kod male dece mogu se javiti problemi sa hranjenjem i spavanjem.

Jedno od najčešćih pitanja koje dobijam u apoteci glasi:

„Da li da uzmem fiziološki ili hipertonični rastvor?“

Odgovor zavisi od uzroka tegoba, uzrasta i cilja primene.

Iako oba preparata služe za negu nosne sluzokože, njihovo dejstvo nije isto.

Ako dete uz zapušen nos ima i kašalj, pročitajte „Kašalj kod dece – kada sirup može pomoći, a kada ne?“

Šta je fiziološki rastvor?

Fiziološki rastvor predstavlja sterilni rastvor natrijum-hlorida koncentracije 0,9%, čija je koncentracija soli slična koncentraciji telesnih tečnosti.

Zbog toga je blag prema nosnoj sluzokoži i pogodan za svakodnevnu upotrebu.

Njegova osnovna uloga je da:

  • vlaži nosnu sluzokožu,
  • ispira sekret,
  • uklanja prašinu, polen i druge nečistoće,
  • pomaže održavanju prirodne funkcije sluzokože.

Ne izaziva navikavanje i može se koristiti više puta dnevno.

Kada koristiti fiziološki rastvor?

Fiziološki rastvor najčešće se preporučuje:

  • za svakodnevnu higijenu nosa,
  • kod suvog vazduha ili klimatizovanih prostorija,
  • za ispiranje nosa kod beba,
  • kod alergijskog rinitisa,
  • pre primene kapi ili sprejeva za nos,
  • za omekšavanje gustog sekreta.

Kod beba se često koristi pre hranjenja ili spavanja kako bi nos bio prohodniji i disanje lakše.

Šta je hipertonični rastvor?

Hipertonični rastvor sadrži veću koncentraciju soli od fiziološkog rastvora, najčešće između 2% i 3% natrijum-hlorida, mada postoje i preparati drugih koncentracija.

Zahvaljujući većoj koncentraciji soli, on osmotskim putem privlači višak tečnosti iz otečene sluzokože, čime može doprineti smanjenju otoka i olakšanju disanja.

Kada koristiti hipertonični rastvor?

Hipertonični rastvor može biti koristan kada je nos izraženo zapušen, naročito:

  • tokom virusnih infekcija,
  • kod prehlade,
  • kod zapaljenja sinusa,
  • kada postoji izražen otok sluzokože,
  • kod gustog sekreta koji se teško odstranjuje.

Njegov cilj nije samo ispiranje nosa, već i privremeno smanjenje otoka nosne sluzokože.

Kod pojedinih osoba može izazvati kratkotrajan osećaj peckanja nakon primene, što je uglavnom prolazno.

Koja je glavna razlika između fiziološkog i hipertoničnog rastvora?

Fiziološki rastvor prvenstveno održava vlažnost i čisti nosnu sluzokožu, dok hipertonični rastvor, zahvaljujući većoj koncentraciji soli, može pomoći u smanjenju otoka i olakšanju disanja kod zapušenog nosa.

Jednostavno rečeno:

fiziološki rastvor – za svakodnevnu higijenu i održavanje sluzokože,
hipertonični rastvor – kada je nos izrazito zapušen i postoji otok sluzokože.

Da li se mogu koristiti kod beba?

Da, ali uz izbor preparata koji je prilagođen uzrastu deteta i prema uputstvu proizvođača.

Kod novorođenčadi i odojčadi fiziološki rastvor se često koristi za svakodnevnu higijenu nosa, uz primenu preparata koji je namenjen odgovarajućem uzrastu.

Hipertonični rastvori mogu se koristiti kod određene dece, ali je važno pridržavati se preporučenog uzrasta i, po potrebi, savetovati se sa pedijatrom ili farmaceutom.

Kako pravilno ispirati nos?

Bez obzira koji rastvor koristite, pravilna primena je veoma važna.

Preporučuje se:

    • oprati ruke pre primene,
    • dete položiti u odgovarajući položaj ili blago okrenuti glavu u stranu,
    • primeniti rastvor prema uputstvu proizvođača,
    • sačekati nekoliko trenutaka da sekret omekša,

po potrebi očistiti nos aspiratorom ili pažljivim izduvavanjem.

Kod male dece ne preporučuje se agresivno ispiranje pod velikim pritiskom.

Najčešće greške

Roditelji često prave nekoliko grešaka:

  • koriste hipertonični rastvor svakodnevno bez potrebe,
  • preskaču čišćenje nosa pre primene drugih sprejeva,
  • očekuju trenutno izlečenje prehlade,
  • koriste isti preparat za sve članove porodice bez obzira na uzrast,
  • ne čitaju uputstvo proizvođača.

Savet farmaceuta

Jedna od najčešćih zabluda jeste da je hipertonični rastvor “jači” i zato uvek bolji izbor.

To nije tačno.

Fiziološki i hipertonični rastvor imaju različitu namenu i međusobno se ne takmiče.

Ako je cilj svakodnevna higijena i vlaženje nosa, fiziološki rastvor je pogodan izbor.

Ako je nos izrazito zapušen zbog prehlade ili otoka sluzokože, hipertonični rastvor može pomoći u ublažavanju simptoma.

Ukoliko simptomi traju duže od deset dana, jave se visoka temperatura, jak bol ili otežano disanje, potrebno je obratiti se lekaru.

„Putna apoteka za decu – šta zaista treba poneti?“

Zaključak

Fiziološki i hipertonični rastvor imaju različite uloge u nezi nosne sluzokože. Fiziološki rastvor je pogodan za svakodnevno čišćenje i vlaženje nosa, dok hipertonični rastvor može pomoći u ublažavanju zapušenosti povezane sa otokom sluzokože.

Izbor rastvora treba prilagoditi uzrastu, simptomima i uputstvu za konkretan preparat.

Najčešća pitanja

Da li fiziološki rastvor može da se koristi svakog dana?

Da. Fiziološki rastvor pogodan je za svakodnevnu higijenu nosa kod dece i odraslih.

Da li hipertonični rastvor izaziva navikavanje?

Ne. Za razliku od dekongestivnih sprejeva za nos, hipertonični rastvori ne izazivaju navikavanje.

Da li hipertonični rastvor može da peče?

Kod pojedinih osoba može izazvati prolazan osećaj peckanja zbog veće koncentracije soli.

Da li fiziološki rastvor leči prehladu?

Ne. Fiziološki rastvor ne leči uzrok prehlade, ali može pomoći u ispiranju sekreta, vlaženju nosne sluzokože i ublažavanju osećaja zapušenosti.

Reference

1. American Academy of Pediatrics. A Parent’s Guide to Over-the-Counter Medicines for Children. HealthyChildren.org.
2. American Academy of Pediatrics. My baby has a stuffy nose. How can I help them sleep safely? HealthyChildren.org.
3. NHS. Non-allergic rhinitis.
4. Kanjanapongkul S, et al. Hypertonic Saline Versus Isotonic Saline Nasal Irrigation: Systematic Review and Meta-analysis.

Sadržaj je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za pregled, dijagnozu ili individualni medicinski savet. Za sva pitanja u vezi sa izborom preparata ili primenom terapije obratite se lekaru ili farmaceutu.

Autor teksta

Ivana Lazarević

magistar farmacije

Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu

Broj licence: 7017

Edukativne sadržaje pripremam na osnovu stručne literature, kliničkih istraživanja, smernica i drugih pouzdanih zdravstvenih izvora, uz iskustvo iz farmaceutske prakse.

O autoru

Related Articles