Sadržaj
Podelite objavu

Suplementacija

Aktivni folat ili folna kiselina?

Kada neko kaže „vitamin B9“, većina ljudi automatski pomisli na folnu kiselinu. Godinama je upravo ona bila standardni oblik suplementacije, posebno u trudnoći. Međutim, danas se sve više govori o razlici između obične folne kiseline i aktivnog folata — razlici koja može imati veliki značaj za to koliko će organizam zaista moći da iskoristi suplement koji uzimate.
Iako se ova dva termina često koriste kao sinonimi, folna kiselina i aktivni folat nisu isto.

Šta je zapravo folat i zašto nam je potreban?

Folat je prirodni oblik vitamina B9, vitamina rastvorljivog u vodi koji učestvuje u brojnim važnim procesima u organizmu.
Vitamin B9 ima ključnu ulogu u:

  • stvaranju DNK i RNK,
  • deobi i rastu ćelija,
  • stvaranju crvenih krvnih zrnaca,
  • metabolizmu homocisteina,
  • pravilnom funkcionisanju nervnog sistema,
  • procesu ćelijske regeneracije,
  • pravilnom razvoju ploda tokom trudnoće.

Potrebe za folatom posebno rastu tokom:

  • planiranja trudnoće,
  • trudnoće,
  • perioda intenzivnog fizičkog i mentalnog napora,
  • hroničnog stresa,
  • oporavka organizma.

Da li je moguće da uzimate folnu kiselinu, a da organizam nema dovoljno aktivnog folata?

Da — i upravo tu nastaje najvažnija razlika.
Folna kiselina predstavlja sintetski, neaktivan oblik vitamina B9. Da bi organizam mogao da je iskoristi, ona mora da prođe kroz više metaboličkih koraka i da se pretvori u aktivni oblik poznat kao L-metilfolat (5-MTHF).
Tek tada organizam može da je koristi u važnim biohemijskim procesima.
Za ovu konverziju odgovoran je MTHFR enzim. Međutim, određene genetske varijacije ovog enzima relativno su česte u populaciji i mogu smanjiti sposobnost organizma da efikasno pretvara folnu kiselinu u aktivni oblik.
To znači da osoba može redovno unositi folnu kiselinu, a da organizam ipak nema optimalnu količinu aktivnog folata na raspolaganju.

Šta je L-metilfolat i po čemu se razlikuje?

L-metilfolat predstavlja biološki aktivan oblik vitamina B9 koji organizam može direktno da koristi.
Za razliku od obične folne kiseline:

  • ne zahteva dodatnu konverziju,
  • organizmu je odmah dostupan,
  • zaobilazi problem smanjene aktivnosti MTHFR enzima,
  • omogućava bolju biološku iskoristljivost.

L-metilfolat predstavlja biološki aktivan oblik vitamina B9 koji ne zahteva metaboličku aktivaciju. Zbog svojih farmakokinetičkih karakteristika sve češće se koristi u suplementima, naročito kod osoba kod kojih postoji sumnja na smanjenu sposobnost konverzije folne kiseline.
Preparat Folat BioAktiv Metafolin® 400 μg sadrži upravo kalcijum-L-metilfolat pod patentiranim nazivom Metafolin® — stabilan i biološki aktivan oblik folata.

Folat i trudnoća – zašto je toliko važan?

Folati imaju ključnu ulogu u pravilnom razvoju neuralne cevi ploda, posebno u najranijim fazama trudnoće.
Problem je što se neuralna cev razvija veoma rano — često pre nego što žena sazna da je trudna. Upravo zato se adekvatan unos folata preporučuje već tokom planiranja trudnoće.
Posebnu pažnju unosu folata treba posvetiti ženama koje planiraju trudnoću i tokom trudnoće, u skladu sa važećim preporukama. Kod osoba sa specifičnim zdravstvenim okolnostima, uključujući poremećaje metabolizma folata ili povišen homocistein, izbor oblika i doze suplementacije treba individualno proceniti sa lekarom ili farmaceutom.

Homocistein – važan marker o kome se sve više govori

Homocistein je aminokiselina koja prirodno nastaje u organizmu. Za njen pravilan metabolizam neophodni su:

  • folat,
  • vitamin B6,
  • vitamin B12.

Kada nema dovoljno aktivnog folata, nivo homocisteina može porasti. Zbog toga se kod osoba sa povišenim homocisteinom često preporučuje upravo aktivni oblik folata.
Povišen homocistein danas se smatra važnim markerom koji se dovodi u vezu sa:

  • kardiovaskularnim zdravljem,
  • cirkulacijom,
  • trudnoćom,
  • opštim metaboličkim procesima.

Zbog toga se kod osoba sa povišenim homocisteinom često preporučuje upravo aktivni oblik folata.

Najčešće zablude o folnoj kiselini

„Folna kiselina i folat su isto.“
Folna kiselina je sintetički oblik vitamina B9 koji organizam metaboliše u biološki aktivne oblike folata. U tom procesu učestvuje više enzima i metaboličkih koraka, a među njima i MTHFR. Genetske varijante MTHFR mogu uticati na aktivnost ovog enzima, ali njihov značaj zavisi od konkretnog genotipa i kliničkog konteksta. Sam nalaz MTHFR polimorfizma ne znači da osoba ne može da koristi folnu kiselinu.

Kada može biti potrebno razmotriti suplementaciju folatom?

Potreba za suplementacijom folatom zavisi od uzrasta, ishrane, životne faze i zdravstvenog stanja. Posebno je važan adekvatan unos folata kod žena koje planiraju trudnoću i tokom trudnoće, prema važećim preporukama.

Kod osoba sa potvrđenim deficitom folata, određenim poremećajima apsorpcije ili drugim zdravstvenim stanjima lekar može preporučiti suplementaciju. Povišen homocistein takođe zahteva procenu statusa folata, vitamina B12 i B6, a ne automatski izbor određenog oblika folata.

Kako se koristi Folat BioAktiv Metafolin® 400μg?

Primer proizvoda sa L-metilfolatom
Jedan od proizvoda koji sadrži L-metilfolat je Folat BioAktiv Metafolin® 400 μg. Prema deklaraciji proizvođača, jedna tableta sadrži 400 μg vitamina B9 u obliku kalcijum-L-metilfolata. Način upotrebe i doziranje treba pratiti prema važećoj deklaraciji proizvoda i preporuci zdravstvenog radnika.

Preporučena upotreba:

1 tableta dnevno uz obrok.

Prema navodima proizvođača, preparat:

  • ne sadrži gluten,
  • ne sadrži laktozu,
  • ne sadrži GMO/BSE/TSE supstance.

Savet farmaceuta

Folat je važan nutrijent, posebno u periodu planiranja trudnoće i trudnoće. Iako postoje različiti oblici suplementacije, izbor između folne kiseline i drugih oblika folata ne treba zasnivati samo na MTHFR polimorfizmu ili marketinškoj poruci da je jedan oblik „bolji“. Važno je uzeti u obzir potrebe osobe, ishranu, zdravstveno stanje i preporuke zdravstvenog radnika.

Reference

1. Bailey RL, Stover PJ, McNulty H, et al. Biomarkers of Nutrition for Development—Folate Review. The Journal of Nutrition. 2015;145(7):1636S–1680S. doi:10.3945/jn.114.206599.
2. World Health Organization. Guideline: Optimal serum and red blood cell folate concentrations in women of reproductive age for prevention of neural tube defects. Geneva: World Health Organization; 2015.
3. American College of Obstetricians and Gynecologists. Nutrition During Pregnancy. Committee Opinion. American College of Obstetricians and Gynecologists.
4. Centers for Disease Control and Prevention. Folic Acid. Recommendations for women who are capable of becoming pregnant.
5. National Institutes of Health Office of Dietary Supplements. Folate Fact Sheet for Health Professionals.
6. European Food Safety Authority. Dietary Reference Values for Folate. EFSA Journal. 2014;12(11):3893.
7. Pietrzik K, Bailey L, Shane B. Folic Acid and L-5-Methyltetrahydrofolate: Comparison of Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics. Clinical Pharmacokinetics. 2010;49(8):535–548.
8. Lamers Y, Prinz-Langenohl R, Brämswig S, Pietrzik K. Red blood cell folate increase after supplementation with [6S]-5-methyltetrahydrofolate compared with folic acid in women of childbearing age. American Journal of Clinical Nutrition. 2006;84(1):156–161.
9. Scaglione F, Panzavolta G. Folate, folic acid and 5-methyltetrahydrofolate are not the same thing. Xenobiotica. 2014;44(5):480–488.
10. Liew SC, Gupta ED. Methylenetetrahydrofolate reductase (MTHFR) C677T polymorphism: epidemiology, metabolism and clinical implications. European Journal of Medical Genetics. 2015;58(1):1–10.
11. Bailey SW, Ayling JE. The extremely slow and variable activity of dihydrofolate reductase in human liver and its implications for high folic acid intake. Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). 2009;106(36):15424–15429.
12. Green R, Allen LH, Bjørke-Monsen AL, et al. Vitamin B12 deficiency. Nature Reviews Disease Primers. 2017;3:17040. (Referenca za metabolizam homocisteina zajedno sa folatom i vitaminom B12.)
13. Smith AD, Refsum H. Homocysteine, B Vitamins, and Cognitive Impairment. Annual Review of Nutrition. 2016;36:211–239. (Referenca za metabolizam homocisteina.)

Autor teksta

Ivana Lazarević

magistar farmacije

Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu

Broj licence: 7017

Edukativne sadržaje pripremam na osnovu stručne literature, kliničkih istraživanja, smernica i drugih pouzdanih zdravstvenih izvora, uz iskustvo iz farmaceutske prakse.

O autoru

Related Articles